izvor:avaz.ba
BiH bi nestala da nije bilo 1. marta
Na današnji dan prije 22 godine BiH je postala nezavisna država. Referendum o nezavisnosti održan je 29. februara i 1. marta 1992., a referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”
Na glasanje je izašlo 64,31 posto birača s pravom glasa, a za suverenost BiH glasalo je njih 99,44 posto. Za nezavisnost je glasalo 2.073.568 građana. Samo 6.073 bila su protiv.
Historijski dan
Akademik Ejup Ganić, ratni član Predsjedništva BiH i jedan od organizatora referenduma, u izjavi za “Avaz” kaže da je neupitna historijska dimenzija tadašnjih odluka.
– Ova država postoji stotinama i stotinama godina i na taj dan zbog raspada Jugoslavije morali smo donijeti odluku da zaštitimo državnost BiH, koju smo inače vjekovima imali – ističe akademik Ganić.
On naglašava da je činjenica da je danas, 22 godine nakon stečene nezavisnosti, zemlja opterećena problemima te podjednako izložena prijetnjama njenoj opstojnosti.
– Međutim, svi sadašnji neprijatelji BiH niti imaju JNA iza sebe niti jaku državu. Naprotiv, slabi su čak i da imaju najgore namjere. Smatram da će prevladati razum i da će nas ostaviti na miru. BiH ima puno problema, ali budućnost je u sposobnim kadrovima i u interesu je svih nas, a i svijeta, da Bosna opstane. I ona će opstati – naglašava Ganić.
Govoreći o značaju današnjeg datuma, Husnija Kamberović, historičar, ističe da je referendum o nezavisnosti prije više od dvije decenije bio jedini put za BiH.
– Alternative nije bilo. Važno je da obilježavamo ovaj datum, jer je činjenica da nas je referendum doveo do toga da BiH, pa makar i ovakva u ovom karikaturalnom obliku, koji je od nje napravio Dejtonski sporazum, postoji kao država. Bez 1. marta, BiH bi nestala s političke scene. Bez obzira na to što se on ne obilježava u cijeloj državi i što je njegova sadašnjost surova i teška, on ima svoju budućnost – kaže Kamberović.
Unutrašnji neprijatelj
Ratni član Predsjedništva BiH Stjepan Kljuić kazao je za naš list da je snaga referenduma u tome da je veliki broj građana multinacionalne orijentacije glasao za nezavisnu BiH.
– S druge strane, slabost je što principi referenduma nisu provedeni, a za to nisu krive samo centrifugalne sile Gruda i Pala. Najveći krivac je Sarajevo, koje je odustalo od značenja referenduma i na negativan način se ponašalo kao i ove druge dvije strane. Posebna slabost bila je u političkom djelovanju i privatizaciji. Zbog toga danas imamo državu u kojoj nema zakonitosti – rekao je Kljuić.
Od Kulina bana do danas
Profesor Omer Ibrahimagić kaže da je 1. mart među četiri datuma u hiljadugodišnjoj historiji BiH koji svi građani BiH trebaju obilježavati.
– Uz 1. mart 1992., za BiH su najvažniji još 25. novembar 1943., kada je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na kojem je obnovljenja državnost BiH. Zatim, 29. avgust 1189., kada je izdata povelja Kulina bana Dubrovčanima kojom se potvrđuje samostalnost vladaoca unutar BiH, te 949., kada je BiH kao zemlja prvi put spomenuta u knjizi bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio” – kaže prof. Ibrahimagić.
Krvava agresija
Na referendumu je bilo angažirano 2.500 posmatrača. U općinama koje su bile pod kontrolom Srpske demokratske stranke (SDS), koja je na sve načine opstruirala održavanje referenduma, glasanje nije moglo biti održano, pa su biračka mjesta otvarana u najbližim mjestima u kojima su građani mogli na miru ispuniti svoju građansku dužnost.
Zemlje Evropske zajednice priznale su BiH 6. aprila 1992., ali tada je istovremeno počela i najkrvavija agresija na jednu zemlju nakon Drugog svjetskog rata.
Hits: 10
